24 Listopad 2009
Da je zdenački kraj bio prometno važan dovoljno nam govori podatak iz povijesne povelje iz 1228. godine, u kojoj se spominje "via magna" od Orahovice do Osuvaka (kod Donjeg Miholjca), dakle velika cesta koja ide kroz Zdence i ostala mjesta zdenačkog kraja.U srednjem vijeku građene su vojničke ceste, a u novom vijeku građene cu ceste kroz krčevine šuma zbog eksploatacije. Već su od XV stoljeća Zdenci bili povezani ne samo s Orahovicom i Dravom, nego preko Feričanaca s Osijekom, i preko Orahovice, Viroviticom.
Poslije drugog svjetskog rata zdenački kraj se razvija jer su postojala jaka poljoprivredna dobra. Od sedamdesetih godina asfaltirane su glavne i lokalen ceste: Orahovica-Zdenci-Slavonske Bare-Kutovi-Obradovci-Donje Predrijevo i dalje za Crnac, zatim cesta: Zdenci-Bankovci-Feričanci, cesta: Zdenci-Pustara Zdenci-Veresmajur-Čačinci i cesta: Zdenci- Gutmanovci, Grudnjak, Gutmanovci-Zokov Gaj-Bokšić.
Osim željezničke pruge normalnog kolosijeka i željezničke stanice Zdenci-Orahovica, izgrađene 1893/94. godine, zdenačkim krajem prolazila je i vicinalna željeznička, tzv. Guttmannova željeznica, koja je povezivala Papuk s podravskim dijelom. Uskotračna pruga služila je za eksploataciju drvne mase, a ukinuta je 1966. godine, a promet obustavljen 1.1.1968. godine.
Željeznička pruga normalnog kolosijeka proteže se na relaciji Virovitica, Slatina, Našice, Osijek.